Mu myaka irenga 30 ishize, kuva FPR ifashe ubutegetsi mu Rwanda, igihugu cyagaragaje impinduka zikomeye zituma gikunze kuvugwa nk’icyitegererezo cy’iterambere muri Afurika. Icyakora, iryo terambere rikomeje kujyana n’impaka zikomeye ku bijyanye n’uburenganzira bwa muntu, ubwisanzure bwa politiki, ndetse n’uruhare ruvugwaho mu bibazo by’umutekano mu karere.
Ku ruhande rumwe, u Rwanda rushimwa n’imiryango mpuzamahanga nk’World Bank na United Nations Development Programme kubera intambwe rwateye mu kuzamura ubukungu no kugabanya ubukene. Ibyo bigaragarira mu mibare y’izamuka ry’ubukungu, ishoramari, ndetse n’iterambere mu nzego z’ubuzima n’uburezi. Nanone, u Rwanda rukunze kugarukwaho nk’igihugu cyateye imbere mu guteza imbere uburinganire hagati y’abagabo n’abagore, cyane cyane mu nzego z’ubuyobozi.
Ariko ku rundi ruhande, imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu, irimo Human Rights Watch na Amnesty International, yakomeje kugaragaza impungenge ku buryo ubwisanzure bwa politiki n’uburenganzira bw’ibanze byubahirizwa mu Rwanda. Raporo zayo zigaruka ku birego birimo gukandamiza abatavuga rumwe n’ubutegetsi, kugabanya ubwisanzure bw’itangazamakuru, ndetse n’imanza zivugwaho kutigenga k’ubutabera.
Abategetsi b’u Rwanda bo bakunze kwamagana ibi birego, bavuga ko akenshi bishingira ku makuru atuzuye cyangwa ku nyungu za politiki z’ababivuga. Bashimangira ko umutekano n’iterambere by’igihugu ari byo byashyizwe imbere, kandi ko uburyo bukoreshwa bugamije kurinda igihugu gusubira mu mateka mabi cyanyuzemo.
Ikindi kibazo gikomeye gikomeje guteza impaka ni uruhare ruvugwaho rw’u Rwanda mu burasirazuba bwa Democratic Republic of the Congo. Raporo zitandukanye z’Umuryango w’Abibumbye zagiye zishyira mu majwi u Rwanda ku bijyanye no kuba rufitanye isano n’imitwe yitwaje intwaro ikorera muri ako karere. Nubwo ibi birego byagiye bihakanwa kenshi, bikomeje kuba ingingo y’ingenzi mu biganiro bya dipolomasi no mu mibanire y’ibihugu byo mu karere.
Ku bijyanye n’impunzi n’abahunze igihugu, hari amakuru atandukanye agaragaza impungenge ku mutekano wabo, cyane cyane ku batavuga rumwe n’ubutegetsi baba hanze y’u Rwanda. Ibi nabyo byakomeje kuvugwaho mu biganiro mpuzamahanga, nubwo ubuyobozi bw’u Rwanda bukomeza kubihakana.
Ibi byose bituma u Rwanda rugaragara mu buryo bubiri butavugwaho rumwe. Hari abarufata nk’icyitegererezo cy’igihugu cyashoboye kwiyubaka nyuma ya Jenoside, kigashyira imbere iterambere n’umutekano. Hari kandi abarubona nk’igihugu gishyira imbere ituze n’igenzura rikomeye kurusha ubwisanzure bwa politiki.
Ikibazo gikomeye gikomeje kubazwa ni uko: ese iterambere rishobora kuramba igihe ridaherekejwe n’ubwisanzure bwa politiki n’uburenganzira bwa muntu? Abasesenguzi batandukanye bagaragaza ko kugira ngo iterambere rirambye rigerweho, ari ngombwa ko habaho ubwisanzure bw’ibitekerezo, itangazamakuru ryigenga, n’ubutabera butabogamye.
Ku rundi ruhande, hari abavuga ko uburyo u Rwanda rukoresha bugomba gusuzumwa mu rwego rw’amateka yarwo yihariye, cyane cyane ingaruka za Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, aho umutekano n’ubumwe byashyizwe imbere mu miyoborere y’igihugu.
Mu gusoza, u Rwanda rukomeje kuba igihugu gikurura impaka zikomeye ku rwego mpuzamahanga. Nubwo iterambere ryarwo rishimwa, ibibazo bijyanye n’uburenganzira bwa muntu n’uruhare ruvugwaho mu bibazo byo mu karere bikomeje gusaba ibisobanuro n’ibiganiro bifunguye. Kugera ku ishusho yuzuye bisaba kureba ku mpande zombi—ibyagezweho n’ibibazo bikiriho—mu buryo bushingiye ku bimenyetso aho gushyira imbere amarangamutima.